PUTIN IZVUKAO SAD I EU NA ČISTINU: Geopolitički odjeci poteza ruskog predsjednika

Stav je ovo sagovornika “Glasa Srpske” koji su saglasni i da ovaj potez ruskog predsjednika ništa suštinski neće promijeniti u strateškoj ravnoteži na terenu, ali će sigurno pokazati i koliko su dosadašnje politike Vašingtona, Londona i Brisela bile kratkovide.

Ako je Putinov primarni cilj bio da spriječi ulazak Ukrajine u NATO, on je to ovim i postigao, smatra politički analitičar Srđa Trifković.

– Putin sada ima odgovornost da zaštiti narod Donbasa. Njegov govor bio je zasnovan na čvrstoj istorijskoj analizi i strateškoj dijagnozi. I on pred sobom nije imao puno opcija – kaže Trifković.

Prema njegovom mišljenju, Moskva se vjerovatno nada da će se ponoviti scenario viđen u Gruziji 2008, uz rusko priznanje Abhazije i Južne Osetije.

– I ovo bi moglo funkcionisati ako se pukotine pojave na zapadnom antiruskom frontu. Međutim, mogu se kladiti da će Evropljani ponovo pokleknuti. Dominacija SAD nad Evropom danas je čvršća nego tokom hladnog rata, što je neprirodno, ali, nažalost, evidentno – dodao je on.

Bivši srpski ambasador u Moskvi Slavenko Terzić ocijenio je da se aktuelna kriza vjerovatno neće moći lokalizovati samo na prostore Ukrajine i istakao bojazan da svijet polako ulazi u maglovit period.

– Ukrajinci i Rusi su istorijski jedan narod i nema apsolutno nikakvog razloga da oni ratuju – naglasio je Terzić.

Za doktora političkih nauka Vladu Simovića ova odluka bila je očekivana, ali ono što zabrinjava, kako je istakao, jeste da se Kijev i dalje ponaša iracionalno i konfliktno.

– Ako ne bude razuma, bojim se kako bi moglo doći do velikih geopolitičkih potresa, a koji bi sigurno najviše štete napravili Ukrajini, ali i Evropi. Takvu jednu politiku već smo mogli vidjeti i prilikom raspada Jugoslavije – rekao je Simović.

Smatra i kako će se ovo zaoštravanje odnosa oko Ukrajine u dobroj mjeri preliti i na ostale prostore, pa i na one balkanske.

– Pokušaće silom natjerati pojedine zemlje, a prije svega one koje imaju kakve veze s Rusijom, da uđu u NATO. Vjerujem da će se i BiH, ali i Srbija, zbog toga naći pod još većim pritiskom – naglasio je Simović.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja, pak, smatra kako je na ovaj način ruski predsjednik preuzeo inicijativu, prebacujući lopticu na drugu stranu.

– Sve ovo u neku ruku ima veze i sa Kosovom, a pogotovo ako napravimo paralele sa Donjeckom i Luganskom. Putin sada čeka da vidi da li će SAD početi rat o kom su toliko pričali. Rusija to nije uradila, ali je povukla jedan potez koji će pokazati koliko su, u stvari, jake SAD. Na ovaj način se ispipava i puls EU, a koja bi bila glavno poprište nekog eventualnog rata. Do sada se pokazalo da briselske birokrate nemaju adekvatan odgovor na aktuelne globalne izazove – kaže Šolaja.

Kada je pitanju kažnjavanje Rusije, Šolaja kaže kako se uglavnom radi o ograničenim sankcijama, jer su prošla vremena devedesetih.

– Ako se osvrnemo, vidjećemo da ranije uvedene sankcije nisu dale nikakvog rezultata. Sve ovo, generalno gledajući, pokazuje da cijela zapadna međunarodna zajednica nema ni koncept, ni strategiju – dodao je Šolaja.

Kada su u pitanju finansijske posljedice, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže kako će se potez Rusije sigurno negativno reflektovati i na globalnim tržištima.

– Ako bi ovo išlo ka nekom ratnom scenariju, ekonomske posljedice bile bi katastrofalne za čitav svijet. Ne treba zaboraviti da je u evrozoni, ali i SAD, stopa inflacije već prešla određene granice, a koje ugrožavaju ekonomije ovih zemalja – istakao je Đogo.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 21. februara priznao suverenitet DNR i LNR te potpisao sa njihovim čelnicima sporazume o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći. Od posebnog interesa je član pet ovog akta koji daje stranama potpisnicama pravo da “grade i poboljšavaju vojnu infrastrukturu, baze i druge objekte na svojim teritorijama”. Član šest zabranjuje državama potpisnicama ovog sporazuma da “uđu u bilo kakve blokove ili saveze koji su suprotstavljeni nekoj od potpisnica” i zabranjuje korišćenje teritorije potpisnica za vršenje vojnih operacija protiv druge strane sporazuma. DNR i LNR su ratifikovale ovaj sporazum, čime su formalno otvorena vrata za dobijanje vojne i finansijske podrške. Iz Kremlja je tim povodom poručeno kako Rusija još ne planira otvaranje svojih vojnih baza na ovim teritorijama.

SAD, Velika Britanija i EU najoštrije su osudile ovaj potez, navodeći kako će se Rusija suočiti sa “ograničenim sankcijama”. Iz Londona je poručeno da će se na udaru naći ruske banke i “tri pojedinca”, dok je iz Berlina saopšteno da neće dozvoliti puštanje u rad ruskog gasovoda “Sjeverni tok 2”. Iz Vašingtona su najavili sankcije samoproglašenim republikama i licima koja su ratifikovala pomenuti akt, a u isto vrijeme britanski ministar odbrane Ben Volas rekao je da će ova zemlja sprovesti vojne vježbe kako bi demonstrirala slobodu kretanja nad Baltičkim morem. Ruski potez osudio je i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ističući kako se protivi bilo kakvoj odluci koja cilja na teritorijalni integritet Ukrajine. Iz Kine se nisu oglašavali o ovom pitanju, dok je Mađarska donijela odluku da rasporedi vojnike na svojoj granici. S druge strane, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko pozvao je Ukrajince da se “odupru prekookeanskim gospodarima”.

Funkcioner SPO-a Austrije David Štokinger ocijenio je da je priznavanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova od strane Zapada, u stvari, otvorilo Pandorinu kutiju. Štokinger je ukazao da je to stvorilo presedan koji je ugrozio međunarodno pravo i međunarodne odnose. Sada se, kako je konstatovao, sve vraća licemjerima i revizionistima istorije.

Inače, jučerašnji dan protekao je u novim napetostima na linijama razdvajanja. Čule su se eksplozije, a ruski mediji su objavili kako su oružane snage Ukrajine ispalile kod Donjecka pet raketa iz višecijevnih raketnih sistema “grad”, prvi put od 2018. godine.

Rast cijena energenata

Barel sirove nafte juče je dostigao sedmogodišnji maksimum i iznosio je 99,38 dolara. Zabilježen je i rast cijene gasa za deset odsto, te je ona na svjetskim berzama dostigla iznos od 935 dolara za 1.000 metara kubnih. Iz Rusije je saopšteno da će bez obzira na prijetnje sankcijama nastaviti sa isporukom ovog energenta. Iz Njemačke je, pak, poručeno da će preduzeti sve korake za zaustavljanje procesa sertifikacije ruskog gasovoda “Sjeverni tok 2”, na šta je reagovao zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev predviđajući kako će zbog takve njemačke odluke cijena gasa u Evropi skočiti na čak 2.000 evra. Ministar energetike Katara, Sadal-Kabi, upozorio je juče da nijedna država u svijetu nema kapacitet da tečnim prirodnim gasom zamijeni isporuke ruskog gasa Evropi u slučaju da dođe do prekida.

Članak PUTIN IZVUKAO SAD I EU NA ČISTINU: Geopolitički odjeci poteza ruskog predsjednika se pojavljuje prvo na Novosti.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *